Na sjednici Vlade  RH održanoj 30.prosinca  2021.godine usvojena je Uredba o uslužnim područjima vezano uz vodoopskrbu i odvodnju na području Republike Hrvatske. Navedenom uredbom definirana su uslužna područja, njihove granice i društvo preuzimatelj. Za područje Općine Krašić to konkretno definira da se nalazimo u uslužnom području broj 14, koje obuhvaća sve gradove i općine sa područja Karlovačke županije, osim Općine Rakovica i naselja Modruš iz Općine Josipdol, te dva naselja iz Općine Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji. O uslužnim područjima se govori od 2010.godine i ranije, jer je u pregovorima sa Eurospkom unijom od  Republike Hrvatske traženo da se broj isporučitelja na području države značajno smanji i da se vodoopskrba i odvodnja okrupne u veće i ozbiljnije firme. U Općini Krašić je vodopskrba i odvodnja u skladu sa zakonskom regulativom  posebnim javnim isporučiteljem obuhvaćena kroz poduzeće Vode  Krašić d.o.o. Kako smo kazali već dughi niz godina navedena procedura za okrupnjavanje je bila pripremana, ali nikada do sada i dovršena.

Nažalost područje Općine Krašić ima četiri zasebna sustava vodoopskrbe, jedno je  Krašić, drugo Pribić koja su obuhvaćena unutar javnog isporučitelja Vode Krašić, dok su preostala dva sustava sa susjednog područja Grada Ozlja obuhvaćena kroz Komunalno poduzeće Ozalj d.o.o. Stoga je kod prijedloga za uslužna područja došlo do problema, a taj se odnosi da je područje Općine bilo predviđeno da se svrstava u dva različita uslužna područja, jedno je bilo usmjereno prema Zagrebu, odnosno prema Gradu Zaprešiću i zapadu Zagrebačke županije, dok je drugo usmjereno prema Karlovačkoj županiji. Smatrali smo da se svakako područje Općine treba razvrstati cjelovito u jedno ili drugo uslužno područje, ni u kojem slučaju u dva različita da se razdijeli, jer bi to bilo vrlo otežavajuće i teško za daljnje upravljanje, posebno za cjeloviti sustav planiranja, projektiranja i budućih investicija u vodoopskrbi i odvodnji na našemu području, da ne govorimo o cijenama usluge i sličnom.

Od mjeseca studenoga započeti su intenzivniji razgovori o uslužnim područjima, pa smo tako više puta bili pozivani od strane direktora i sudjelovali na sastancima u Vodopskrbi i odvodnji u Zagrebački holding. Održani sastanci u studenom i prosincu 2019.bili su samo orijentir za daljnje postupanje, odnosno načelno iznošenje stavova. Naime neki od pozvanih nisu se sastancima odazvali, a načelno je za uslužno područje broj 11.u sustav Zaprešić, sam Zaprešić inzistirao da se ostale predložene, osim Zaprešiću susjednih općina ne obuhvati u novo uslužno područje. Grad Jastrebarsko je od početka htio biti psoebno uslužno područje sa susjednim općinama, te je obavio više sastanaka sa nadležnima u ministarstvu i Hrvatskim vodama.

Grada Samobor je kao što je to slučaj sa Svetom Nedjeljom i  Općinom Stupnik inzistirao da bude pod uslužno područje Zagreb, sa čime se na navedenim sastancima nije slagao Grad Zagreb, iako je i do sada vodopskrba Samobora bila od strane Vodopskrbe i odvodnje, nikako vezana na Grad Zaprešić, sa kojim ih dijeli i rijeka  Sava.  Kako su svi veći dionici, a tu mislimo na prsiutne predstavnike gradova imali različite prijedloge i ideje, tako su i nadalje sve varijante ostale nedorečene, odnosno svatko je imao svoje. U međuvremenu je gradonačelnik Jastrebarskoga sazvao sastanak na kojem je iznesen prijedlog da se kako bi se imalo potrebne količine isporučene vode uz okolne Općine Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu i Žumberak u novo uslužno područje uključio i Grad Samobor, te da se sa navedenim prijedlogom ide prema nadležnim institucijama. Načelno bi se sa time i pokušalo da se nije javio problem sa Samoborom, koji nije bio nazočan navedenom sastanku i koji se ispostavilo se ne slaže sa istim, odnosno i dalje inzistira da bude unutar Vodopskrbe i odvodnje Grada Zagreba, tako da ideja da se značajnim količinama preko 2,0 milijun m3 isporučene vode krene u odbrenje novog zasebnog uslužnog područja, a da to ne bude unutar Zaprešića moralo odustati. I dalje su vršene manje konzultacije, ali je na red došao i novi prijedlog Zakona o  financiranju vodnoga gospodarstva (očitovanje 27.09.2021.) i nove Uredbe o uslužnim područjima (očitovanje 04.10.2021.) na koje se između ostalih očitovao Grad Jastrebarsko i Vode Jastrebarsko. U navedneom prijedlogu Grad Jastrebrasko i Vode Jastrebarsko su predložili novo posebno vodouslužno područje broj 42 koje bi obuhvaćalo: ‘gradove Jastrebarsko i Samobor, općine Klinča Sela, Pisarovina, Žumberak i naselja Brezarić, Brlenić, Čučići, Čunkova Draga, Dol, Hutin, Kostel Pribićki, Krašić, Krupače, Kučer, Medven Draga, Pećno, Pribić, Pribić Crkveni, Rude Pribićke, Staničići Žumberački, Strmac Pribićki, Svrževo i Vranjak Žumberački iz Općine Krašić u Zagrebačkoj županiji’.

Dakle bez ikakvih konkretnih dogovora i razgovora predloženo je da dio Općine Krašić pripadne pod novo vodouslužno područje (ranije navedena naselja), a ostatak Općine Krašić se nigdje ne spominje i konkretno se o njemu ne vodi briga, kao da ne postoji. Na svakom sastanku smo naglašavali problem prijedloga podjele Općine Krašić na dva vodouslužna područja, ali do usvajanja Uredbe Vlade nigdje nije konkretno navođeno i cjelovito sagledano područje Općine Krašić, jer su svi veći od gradovi vodili samo svoje interese i gledali svoje potrebe i želje.

Kasnije se očito javila informacija, koju čujemo ovih dana da se pokušalo uključiti u područje Grada Ozlja, a bez Grada Samobora kako bi se zadovoljila količina od preko 2,0 milijuna m3 isporučene vode i kako bi se sada tražilo posebno novo uslužno područje, a o čemu službeno nismo obavješteni i nismo ni na koji način bili uključeni, ni sudjelovali  ni u kakvim razgovorima, tako da nam detalji nisu poznati, niti išta vezano uz navedeno dostavljeno.

Na kraju je nakon javnog savjetovanja i dodatnih sastanaka u Hrvatskim vodama na Hrvatskoj vladi usvojena Uredba o uslužnim područjima po kojoj su nadležni razvrstali područje Općine Krašić u jedno uslužno područje broj 14., Općinu Pisarovinu u uslužno područje broj 12, dok su područje Grada Jastrebarskog, općina Klinča Sela i Žumberak uz područja gradova Samobora i Svete Nedjelje te Općinu Stupnik (koji su i do sada imali vodoopskrbu iz Zagreba) pripala pod uslužno područje broj 11.zajedno sa gradom Zagrebom. Grad Zaprešić i susjedne mu općine imaju posebno uslužno područje broj 12.  Dakle područje zapada Zagrebačke županije podijeljeno je drugačije nego je prvotno bilo zamišljeno i predlagano, umjesto u tri uslužna područja, sada se općine i gradovi nalaze u četiri uslužna područja, sa time da je Općina Krašić cjelovito u jednom uslužnom području, a ne u dva dijela, posebno odvojeno po naseljima kroz dva uslužna područja kako je to bilo predlagano.

Nova uredba objavljena je u Narodnim novinama  31.12.2021.godine i stupila je na snagu osmog dana od dana objave.         

Skip to content